QUART.hr - Nekretnine

Agencija za poslovanje nekretninama

Franje Gažija 8, Koprivnica
Mobile +385 98 374 977

QUART.hr Newsletter

Saznajte što ima novo preko e-maila!

Novosti

Porez na nekretnine najviše bi mogao pogoditi bogataše, Crkvu i banke

porezZAGREB - Porez na neiskorištenu imovinu, čije je uvođenje od 2013. godine najavio ministar financija Slavko Linić, već tjednima zabrinjava građane, koji strahuju da u teškoj gospodarskoj situaciju neće moći plaćati još jedan porezni namet na zapuštenu oranicu ili oronulu vikendicu. Uz njih, vjerojatno, strahuju i bogataši, jer je Vlada najavila porez samo na imovinu koja nije u funkciji, poput drugog i trećeg stana ili napuštenog proizvodnog pogona.− Bilo bi naivno očekivati da će skupina najimućnijih vlasnika bez borbe prihvatiti porezni oblik koji bi ih mogao prilično koštati − kaže Josip Tica, stručnjak za makroekonomiku i gospodarski razvoj. Na pitanje tko su oni koji imaju najviše, a imovinu nisu stavili u funkciju, upućeni tvrde da su među vodećima Katolička crkva, banke, ali i država te jedinice lokalne uprave i samouprave, koje drže i najvrjednije nekretnine u Hrvatskoj.

O novonajavljenom opterećenju, međutim, u Hrvatskoj udruzi banaka nisu željeli govoriti jer “u ovom trenutku nema nikakve informacije o uvođenju poreza na nekorištene nekretnine”. No, poznato je da se u njihovu slučaju radi se o stanovima dužnika koji nisu otplaćivali hipotekarne kredite, ali većina otpada na neprodane nove stanove na tržištu čiju su izgradnju banke financirale kreditiranjem građevinara i stanogradnje.

Prema nekim procjenama, na hrvatskom tržištu stoji neprodanih oko 15.000 stanova, ali većina je formalno-pravno i dalje u vlasništvu developera i investitora, jer bankari tvrde da su s njima samo u partnerskom odnosu. Građevinari su tako prvi koji će se po sili zakona naći na udaru ako zbog neplaćenog poreza dođe do ovrhe, na kada i ne bi bilo tako, banke su toliko imućne da im uvođenje poreza neće izazvati glavobolju.

Katolička crkva, kao jedan od najvećih posjednika šuma, zemlje i raznih objekata, iznimno dobro gospodari svojom imovinom, koristi je u komercijalne svrhe ili iznajmljuje. Do podataka o tome koliko je ima, međutim, ne može se doći jer su svaka biskupija i nadbiskupija zasebna cjelina, te gospodare sami za sebe. Glasnogovornik HBK Zvonimir Ancić na upit o vrijednosti crkvene imovine i porezu na nju nije mogao odgovoriti budući da, veli, još ne postoji konkretan prijedlog tog zakona.

Od poreza na imovinu u 12 tranzicijskih zemalja, članica EU-a, imovina religijskih ustanova izuzeta je od poreza. U 14 zemalja od poreza su izuzeti kulturni i povijesni spomenici, država i njezine agencije, u 10 obrazovne institucije i dobrotvorne udruge, u sedam veleposlanstva, u šest javni prostori, u četiri bolnice i groblja, dok u starim zemljama EU-a izuzeća u pravilu vrijede za sve navedene skupine.

Zapadnoeuropske zemlje, međutim, ne poznaju porez na promet nekretnina, koji u Hrvatskoj iznosi pet posto, a porez na nekretnine kod njih se ne plaća u postotnim vrijednostima imovine, nego u promilima, te se, primjerice, u Njemačkoj plaća 0,1 posto vrijednosti, a u Francuskoj se imovina do 780.000 eura ne oporezuje.

No, javnost još ne zna što su i u kojem obliku poreznici zamislili, iako još od 2003. godine postoji studija “Razvoj i uvođenje poreza na imovinu u RH” koji je financirao USAID. Svodi se na rekalibriranje komunalne naknade, a tekst sadrži sve detalje potrebne zakonu, od predmeta i načina i stopa oporezovanja, do postupka u slučaju neplaćanja i uvjeta stavljanja na dražbu.

− Uvođenje poreza na imovinu ima dobrih efekata, poput sređivanja vlasničkih odnosa, snižavanja cijene neiskorištenoga građevinskog zemljišta i uređenje zone sivog najma, a banke ne bi preuzimale ovrhe, nego bi se brzo rješavale stanova. Svakako treba oporezovati iznimni višak, no ako žele napasti bogate, neka se odredi vrijednost i limit imovine, i ne dopusti da najlošije prođu mali ljudi, kao u privatizaciji − kaže stručnjak za nekretnine Dubravko Ranilović.

Sa zakonom, dodaje, ne treba brzati bez detaljne analize i projekcije učinaka, a raditi treba oprezno i umjereno. Naime, sadašnji trenutak smatra izuzetno lošim za početak oporezivanja imovine, te ističe da bi ruralno stanovništvo i “mali ljudi” mogli postati kolateralne žrtve.

− Zar je nekome cilj da u EU uđemo s jeftinim nekretninama i zemljištem kojemu je smanjena vrijednost? Ljudi će, u strahu od poreza koji ne mogu platiti, prodavati sve što mogu, a to ni sada nema tko kupiti, pa će cijene padati, a mnogi bi zbog minimalnog poreznog učinka mogli trajno izgubiti imovinu. Zato treba biti oprezan i umjeren, a u izradu uključiti struku − upozorava.

− Osnovna ideja poreza jest da se neiskorištena imovina stavi u funkciju. Kao osnovica za obračun poreza trebala bi se uzeti tržišna vrijednost nekretnine, koju bi svake godine valjalo nanovo procjenjivati kako bi se iznos poreza uskladio s rastom ili padom njezine vrijednosti − izjavila je Marina Kesner-Škreb, analitičarka Instituta za javne financije.

Procjena vrijednosti jest posao koji je Porezna uprava u posljednjih 12 godina zbog kupoprodaje odradila na 600.000 stanova, što je gotovo trećina ukupnoga fonda od 2.250.000 stanova u Hrvatskoj. Prema tim podacima može se izraditi statistički model kojim bi se procjenjivala i vrijednost svih ostalih nekretnina.

− Uvođenje poreza na imovinu je pitanje pravednosti, no porez bi do određene vrijednosti trebao ostati jednak komunalnoj naknadi, koju će zamijeniti, a nakon toga porezna stopa treba rasti po razredima − predlaže Tica. Za nevrijednu imovinu u tom slučaju poreza ne bi ni bilo, a za skromnu klijet porez bi, kaže, vjerojatno bio manji od komunalne naknade, koja uzima u obzir samo kvadraturu i zonu.

− U Sloveniji je kod uvođenja poreza na nekretnine otkriveno 900 građana koji su posjedovali 50.000 nekretnina, dok se u Hrvatskoj može očekivati da će 1000 najvećih vlasnika imati možda i šesteroznamenkast broj, oko 100.000 nekretnina u vlasništvu. Mislim da ćemo se nakon inventure i uvođenja fiskalnoga katastra jako iznenaditi objavom tih podataka. Naime, neki ljudi nisu ni svjesni vrijednosti imovine koju posjeduju, dok drugi o tome jako dobro šute.

Koriste socijalnu pomoć i besplatne knjige za djecu, a imaju milijune kuna od neevidentiranog korištenja nekretnina koje nisu porezno prijavili. Primjerice, u jednom velikom gradu prije nekoliko godina bila su službeno prijavljena samo tri podstanara, a za sve ostale iznajmljivači državi nisu plaćali porez od 5,8 posto, nego su po 200-300 eura za svaki stan − a neki ih imaju i po desetak − spremali u vlastiti džep − zaključuje Tica.
Autor/izvor: SEEbiz / Slobodna Dalmacij

  • Porez na nekretnine najviše bi mogao pogoditi bogataše, Crkvu i banke