QUART.hr - Nekretnine

Agencija za poslovanje nekretninama

Ivana Generalića 3, Koprivnica
Mobile +385 98 374 977

QUART.hr Newsletter

Saznajte što ima novo preko e-maila!

Novosti

Premijerkin poticaj stanogradnje: Građevinci “za” iako još ne znaju o čemu se radi

Premijerka Jadranka Kosor, na Opatijskom savjetovanju ekonomista, među ostalim je u srijedu najavila kako Vlada ima u planu izravno poticanje stanogradnje u suradnji s poslovnim bankama, te smanjivanje parafiskalnih nameta poput vodne naknade i naknade za korištenje šuma.

Premijerka Jadranka Kosor najavila je na Opatijskom savjetovanju ekonomista u srijedu i kako Vlada ima u planu izravno poticanje stanogradnje u suradnji s poslovnim bankama, te smanjivanje parafiskalnih nameta poput vodne naknade i naknade za korištenje šuma. Na koji način država namjerava provesti poticanje stanogradnje s bankama, premijerka nije precizirala, škrto pojašnjavajući da se s bankama o modelima financiranja ovog poticajnog programa još pregovara i da nisu usuglašeni detalji.

O čemu se točno radi dan poslije nitko od predstavnika građevinskih tvrtki, banaka i analitičara nije mogao ili želio reći. Iz Raiffeisenbanke potvrđuju nam tek “kako je ostvaren inicijalni kontakt na ovu temu, no dogovori su u izrazito ranoj fazi”.

No, bez obzira na nejasnu formulaciju vladinog poticanja stanogradnje koga je najavila Kosor, domaći mediji već su izveli vlastite zaključke i tražili komentare kompetentnih sugovornika na temelju svojih interpretacija šture najave.

Tako je Novi list prenio kratki oduševljeni komentar Radimira Čačića na novinarsku tezu da Vlada namjerava krenuti u gradnju državnih stanova, dok su drugi mediji uglavnom preveli Kosoričinu izjavu kao namjeru države da subvencionira stambeno kreditiranje stanovništva kod poslovnih banaka.

Što je zapravo posrijedi nisu mogli reći niti u Hrvatskoj udruzi banaka. “Detalji u pregovorima s bankarima, kao što je rekla premijerka, nisu dogovoreni, a i nije vjerojatno da svih 18 naših banaka-članica pregovaraju s Vladom o poticanju stanogradnje”, rekla nam je glasnogovornica HUB-a Ivana Prgomet.

Nezavisni ekonomski analitičar Velimir Šonje, autor Studije o učincima i perspektivi stambene štednje u Hrvatskoj, rađene po narudžbi udruge bankara, također kaže da ne može “pogađati što je premijerka mislila”. No, podsjeća da Hrvatska već 10 godina ima model poticane stambene štednje - prokušanog sustava u zemljama srednje Europe gdje se pokazao najboljim za poticanje kreditiranja i stanogradnje. U Češkoj na primjer čak 50 posto populacije štedi u stambenim štedionicama, dok je u Hrvatskoj samo 14 posto stanovništva uključeno u sustav.

Spomenuta studija je pokazala da je 206 milijuna kuna ukupnih poticajnih sredstava koje je država 2008. isplatila štedišama u stambenim štedionicama proizvelo 447,4 milijuna kuna poreznog učinka (porezi koje plaćaju štedionice, graditelji i s njima povezane djelatnosti), te više od 640 milijuna ekonomskog učinka (dodana vrijednost u izgradnji novih ili adaptaciji starih nekretnina).

Iako sustav poticane stambene štednje kod nas postoji već deset godina on se nije dovoljno razvio, ali dodatni bi poticaj sustavu mogao postupno oživjeti zamrlo tržište stanova u njegovom masovnom segmentu, pogotovo sada kada postoji prostor za normalizaciju cijena stanova, tvrdi Šonje. Naravno, preduvjet za to su i poticaji za štednju kako bi se ojačao priljev novca u stambene štedionice.

“Vjerujem da bi se u dijalogu vladinih predstavnika s Odborom za stambenu štednju Hrvatske udruge banaka, uz moguće uključivanje graditeljskih tvrtki u jednoj fazi razgovora, mogla pronaći neka nova rješenja. Ona ne bi mogla djelovati preko noći, no postpuno bi pridonijela oživljavanju”, zaključuje Šonje.

I Udruga developera, na čelu s direktorom Ingre Igorom Oppenheimom, pozdravlja premijerkinu najavu poticanja stanogradnje, iako se još ne može razaznati koje će to mjere biti. Naime, udruga hrvatskih kompanija koje se bave razvojem nekretninskih projekata i investiranjem u njih od svog osnutka krajem prošle godine poziva državu i lokalne samouprave na konkretne poteze kako bi se odmrznula situacija na tržištu nekretnina.

Kao najveće probleme developeri ističu vodne naknade i komunalni doprinos, tj upravo ona parafiskalna davanja čije je smanjivanje najavila Kosor. Udio samo tih nameta u ukupnoj investiciji je trenutno oko 7-8%, a na to još dolazi i PDV, trošak zemljišta, projektiranja, gradnje i ostalo, navode developeri.

Okvirne brojke za slikovitije razumijevanje strukture troškova nekretninske investicije pokazuju da samo PDV i dva ključna nameta (vodne naknade i komunalni doprinos) trenutno nose 30-tak posto cijene projekta, cijena zemljišta ima udjel od oko 20-tak posto, a izgradnja je na kraju „samo” 40-tak posto ukupnog troška. Pojektiranje iznosi 2-3 posto, cijena kapitala isto toliko, dok drugi troškovi (priključci i cesta, garaže, parkirna mjesta) 4-5 posto. Istovremeno su gotovo udvostručene kamate na novac posuđen za realizaciju projekta, ističu developeri.

“Mislimo da se iz ovih brojki može i bolje razumjeti zašto su najave o drastičnom padu cijene stanova, za investitore neozbiljne”, kaže Oppenheim.

Što će se od svega navedenog stvarno naći u premijerkinoj najavi o poticanju stanogradnje nemoguće je pogoditi. Građevinari i developeri očekuju „što više to bolje”, a bankari, naravno, projekte sa što boljim izgledima za povrat njihovih plasmana i zaradu.

Izvor: Oglas.hr/Bankamagazine.hr