Napokon niža kamata na stambene kredite

Zagrebačka je banka sredinom veljače smanjila kamatne stope na stambene kredite, no njen primjer zasad neće slijediti niti jedna druga veća banka u Hrvatskoj osim Raiffeisena. Prema odluci Zabe, novi stambeni krediti za mlade od 40 godina od 15. se veljače odobravaju po kamatnoj stopi od 6,75 posto, dok se standardni stambeni kredit odobrava uz kamatu od 7,25 posto. U oba slučaja radi se o 0,25 postotnih bodova nižoj kamatnoj stopi nego do sada.

Za isti će postotak Zaba od 1. svibnja smanjiti i kamatne stope na već odobrene stambene kredite, i to kako one u eurima, koji se sada jedino i odobravaju, tako i na one u drugim valutama, ponajprije u kunama i švicarskim francima. Radi se, hvale se u Zabi, o prvom padu kamata na postojeće stambene kredite od 2006. godine, no valja reći da se kamate na stambene kredite te banke sada spuštaju na razinu koju uglavnom već nudi većina drugih banaka u Hrvatskoj.

Računica pokazuje da će stambeni krediti sa sniženom kamatnom stopom korisniku kredita donijeti uštedu od oko 120 kuna mjesečno. Za toliko će se, naime, smanjiti njegova mjesečna rata. Ako je građanin, primjerice, uzeo stambeni kredit od 100.000 eura na 30 godina, s ranijom kamatnom stopom od sedam posto, mjesečno bi banci morao vraćati 665,30 eura, ili malo manje od 4860 kuna.

Sada, nakon što je kamata na nove stambene kredite smanjena na 6,75 posto, mjesečna rata iznosi 648,60 eura, ili malo više od 4730 kuna, što znači da će građanin u džepu imati oko 120 kuna više. A to u vrijeme krize, pada životnog standarda i kupovne moći, smanjivanja plaća i svakodnevnih otpuštanja nije zanemariv iznos.

Njime se, naime, može kupiti, 17 štruca kruha ili 24 litre mlijeka ili, pak, knjiga. Iako se očekivalo da će Zabino probijanje leda potaknuti i druge banke na sličan potez, najave smanjenja kamata na stambene kredite zasad stidljivo dolaze jedino iz Raiffeisena, koja također, s kamatnom stopom od 7,50 posto, trenutno spada u rang banaka s najskupljim kreditima.

Raiffeisen tijekom ožujka ove godine planira ponuditi povoljniju kamatnu stopu na nove stambene i nenamjenske kredite građana, kažu nam u toj banci. Ipak, nisu nam željeli otkriti za koliko će sniziti kamatne stope. U drugim bankama, međutim, tvrde da su po visini kamata na stambene kredite već sada konkurentni, pa ih u dogledno vrijeme ne namjeravaju snižavati.

Primjetan oprez građana prema dodatnom kreditnom izlaganju ipak nije znatnije narušio potražnju za stambenim kreditima banke, koji su nam i dalje jedan od najvažnijih segmenata portfelja, hvale se u Privrednoj banci Zagreb (PBZ). Gotovo jednak interes građana za uzimanjem stambenih kredita u drugoj po veličini hrvatskoj banci objašnjavaju time što u svojoj ponudi imaju stambene kredite za mlade uz kamatnu stopu od 6,70 posto, kao i time što dosad nisu povećavali kamate on svojim klijentima koji su prije uzeli stambeni kredit s promjenjivom kamatnom stopom.

Drugim riječima, u PBZ-u smatraju da je njihova kreditna ponuda jeftinija od Zabine, čak i nakon što je najveća hrvatska banka odlučila sniziti kamatne stope na stambene kredite. Sličan odgovor dobili smo i u Ersteu, u kojem se kamatne stope na stambene kredite kreću u rasponu od 6,60 do 7,20 posto, kao i u Hypo banci, čiji se stambeni krediti odobravaju po stopama od 5,50 do 6,70 posto, ovisno o modelu.

I u jedinoj preostaloj velikoj državnoj banci, Hrvatskoj poštanskoj banci (HPB), tvrde da su s kamatnim stopama na svoje stambene kredite, koje se kreću u rasponu od 6,99 do 7,41 posto, konkurentni na tržištu. Ipak, u HPB-u nisu željeli izravno odgovoriti na pitanje hoće li uskoro snižavati kamate, nego su samo kratio poručili da su jedna od rijetkih poslovnih banaka koje lani nisu podizale kamate na stambene kredite te najavljuju da će kontinuirano pratiti kretanja na financijskom tržištu i, sukladno njima, donositi odluke o kretanju kamata.

Sličan raspon kamata na stambene kredite imaju i u Podravskoj banci, u kojoj se oni odobravaju uz kamatnu stopu od 6,95 do 7,30 posto. Nešto niže kamate imaju u Volksbanku - između 5,99 i 6,85 posto, ovisno o modelu - te u OTP banci - između 6,75 i 6,99 posto. Iako, dakle, u većini hrvatskih banaka zasad ne planiraju smanjenje kamata na stambene kredite, stručnjaci tvrde da će one ipak padati.

Na to će, tvrdi Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB), prije svega utjecati smanjenje cijene novca na svjetskom tržištu. Prema Bohačeku, na smanjenje kamata utjecat će i gospodarski oporavak i strukturne reforme, što će ojačati percepciju Hrvatske u investicijskim krugovima, a to je preduvjet da se smanji i premija na rizik zemlje. Svoj obol dat će i nastavak približavanja Hrvatske Europskoj Uniji.

Smanjuje se, iako sporo, i regulatorno opterećenje, no sve veći problem predstavlja sve teža naplata kredita, što je izravna posljedica krize, smanjivanja plaća i rasta nezaposlenosti. Taj faktor jedini još gura kamatne stope prema gore, no čim se svi čimbenici zajedno tako poslože da omoguće smanjivanje, doći će do pada kamatnih stopa na tržištu jer je tržišna utakmica među bankama vrlo velika, zaključuje Bohaček.

Pod znakom je pitanja, dodaje, jedino tajming smanjivanja kamata. On će, naime, ovisiti o procjenama pojedinih banaka, kao što je bio slučaj i kod povećanja kamata posljednjih godina. Snižavanje kamata mogla bi eventualno ubrzati Vladina mjera prema kojoj svi koji prvi put rješavaju stambeno pitanje mogu računati na pozajmicu države od prosječnih 200 eura po kvadratu. Sada se očekuju detalji tih mjera, a onda i reakcija banaka.

Banke obećale: Nećemo pooštravati kreditne uvjete
Osim visine kamatnih stopa, pri uzimanju stambenih kredita veliku pozornost treba posvetiti i drugim uvjetima kreditiranja jer o njima ovisi i konačna cijena kredita. U većini hrvatskih banaka uvjeravaju nas da neće pooštravati uvjete kreditiranja. Tamo gdje su dosad pribjegli takvoj mjeri, pripisuju je otežanoj naplati kredita.

Padaju kamate, ali sada i one na depozite
Prošlo je vrijeme visokih kamata na depozite građana za koje su proteklih mjeseci ratovale sve banke na domaćem tržištu. Napokon je došlo vrijeme i za pad kamata na kredite. Cijele 2009. godine banke su za klijente ratovale visokim kamatama na depozite. Tko je imao novca, mogao gaje oročiti uz 6,7,8 pa i više posto godišnje.

Naravno, da bi mogle platiti toliku kamatu, ona na kredite bila znatno viša jer banke ne mogu prodavati novac po nižoj cijeni nego što su ga platile. I dogodilo se očekivano: privukle su depozite, ali ih nisu imale kome dati jer je cijena novca bila previsoka. U listopadu prošle godine kamate na međubankarskom tržištu spustile su se na najniže razine, a početkom veljače, uoči HNB-ova spuštanja obvezne pričuve sa 14 na 13 posto, pale su na nove povijesno najniže razine u posljednjih desetak godina.

U prosincu su se banke dodatno nakrcale s gotovo dvije milijarde kuna jer je HNB od njih otkupio eure. Istodobno su, uz gomilanje kunske likvidnosti, krediti privatnom sektoru, i poduzećima i stanovništvu, stalno padali. Tako je lanjska godina završila sa 2,9 posto pada kreditne zaduženosti stanovništva, a korporativni je sektor zabilježio najniži rast, od samo dva posto, u posljednjih desetak godina.

Već u listopadu kamate su pokazale prvi, blagi pad: na stambene kredite s valutnom klauzulom pale su sa 6,55 posto prosjeka u rujnu na 6,41 posto u listopadu, podaci su HNB-a. Statistika sljedećih mjeseci pokazat će sigurno daljnji pad kamata na kredite, ali istodobno i daljnji pad kamata na depozite.

Za ljude u Hrvatskoj, naučene zaduživanjem financirati životne troškove i investicije, pad kamata na kredite dobra je vijest. Naravno, ako paralelno ne dobiju lošu vijest u svojim poduzećima da im se režu plaće ili im prijeti otkaz, jer ih u tom slučaju nijedna kamata, ma kako bila niska, neće potaknuti na novo zaduživanje.

Stambeni krediti u 2009. stagnirali, ostali vrtoglavo padali
Tijekom prošle godine stambeni su krediti stagnirali pa je krajem listopada 2009. godine, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), vrijednost odobrenih stambenih kredita građanima iznosila malo više od 52 milijarde kuna, što je otprilike na razini s početka godine. S druge strane, ostali krediti stanovništvu znatno su pali.

Podaci središnje banke pokazuju da su ukupni krediti stanovništvu bili 3,6 posto manji nego na početku godine te su iznosili nešto manje od 122 milijarde kuna. To ukazuje na povećani gubitak radnih mjesta i platežne moći stanovništva, koje je moralo odustati od novih zaduženja ili, jednostavno, nije ispunjavalo uvjete banaka za odobravanjem kredita.

Pritom su najveći pad imali krediti za kupnju automobila, kojih je krajem listopada bilo čak 17,3 posto manje nego početkom 2009. Smanjili su se i krediti po kreditnim karticama, i to za 10,5 posto, kao i ostali nenamjenski krediti, za 3,2 posto.

Izvor (Jutarnji list)